Kako radi
internet

Vizualni razvoj digitalnih proizvoda
Predavanje 1 · 2026/27

Gdje se nalazi web stranica?

Danas

01 Kratka povijest

02 Fizikalnost interneta

03 Adrese: IP, DNS, domene

04 Put zahtjeva

05 Što je server

06 Tri načina izrade stranice

07 Mali dionik

08 Rasprava

Kratka
povijest

Pedeset godina

1969

ARPANET

1983

TCP/IP

1989

Prijedlog weba

Snimka zaslona prve web stranice info.cern.ch

1991

Prva stranica

1993

Web za sve

Netscape Navigator, preglednik iz sredine 1990-ih

1995

Groznica

Pets.com, maskota lutka čarapa iz reklama

2000

Krah

2004

Platforme

2022

LLM-ovi

01 Povijest

ARPANET

Prvi put su udaljena računala spojena u mrežu koja nema središte. Iz nje je izrastao internet.

29. 10. 1969.: prva poruka

Trenutak kad je mreža proradila. UCLA šalje riječ LOGIN računalu na institutu SRI, 500 km sjevernije. Stigla su samo slova LO, pa se sustav srušio.

Na slici: IMP, uređaj veličine hladnjaka koji je svako računalo spajao na mrežu. Preteča današnjeg routera.

Prednja ploča IMP-a, routera ARPANET-a: natpis Interface Message Processor, lampice i prekidači

Decentralizirana mreža

Ideja iz hladnog rata: veza koja preživi napad na bilo koji dio mreže.

U slučaju da bilo koji čvor padne, poruke svejedno stižu na destinaciju.

01 Povijest

TCP/IP

Zajednički jezik koji odvojene mreže spaja u jednu. Na snazi od 1. 1. 1983.

Bez TCP/IP-aS TCP/IP-om

Naslovnica prijedloga Information Management: A Proposal, Tim Berners-Lee, ožujak 1989., s rukom dopisanim Vague but exciting

01 Povijest

Prijedlog weba

Tim Berners-Lee predlaže dokumente povezane poveznicama, dostupne s bilo kojeg računala. Iz toga nastaje web.

„Nejasno, ali uzbudljivo…” Bilješka koju mu je šef dopisao na vrh naslovnice. CERN, ožujak 1989.

Web se sastoji od tri izuma

URL

adresa dokumenta: koji server, koja datoteka

http://info.cern.ch/hypertext/WWW/TheProject.html

http://

ProtokolKako ćemo razgovarati sa serverom.

info.cern.ch

DomenaIme servera. Iza imena stoji broj, IP adresa.

/hypertext/WWW/TheProject.html

PutanjaKoja mapa i koja datoteka na tom serveru.

HTTP

pravila razgovora: preglednik traži, server odgovara

PreglednikServer

GET /hypertext/WWW/TheProject.htmlDaj mi ovu datoteku.

200 OKEvo je.TheProject.html

GET /nema-me.htmlA ovu?

404 Not FoundNemam je.

HTML

jezik dokumenta: tekst s oznakama

<h1>World Wide Web</h1>
<p>The WorldWideWeb (W3) is a wide-area
<a href="WhatIs.html">hypermedia</a>
information retrieval initiative…</p>

preglednik to prikaže ovako

World Wide Web

The WorldWideWeb (W3) is a wide-area hypermedia information retrieval initiative…

01 Povijest

Prvi server, prva stranica

Jedno računalo i jedna stranica. Tako je izgledao cijeli web.

NeXT računalo Tima Berners-Leeja, prvi web server, s naljepnicom da se ne isključuje

Berners-Leejevo računalo NeXT, prvi web server. Na naljepnici piše: „Ovo je server. Ne isključivati!”

01 Povijest

Web za sve

30. 4. 1993.

CERN pušta web u javnu domenu. Bez licence, bez naknade.

01 Povijest · Ideal

Bez središta.
Objavljuje tko god želi.

01 Povijest

Broj web stranica, 1991–2026.

Izvor: Internet Live Stats i Netcraft (stanje u lipnju svake godine)

01 Povijest

Jesu li svi na internetu?

2,2 milijarde ljudi i dalje nije na internetu. Gotovo svi žive u siromašnijim zemljama.

koristi internetne koristiJedan lik je 200 milijuna ljudi.

Izvor: ITU, Facts and Figures (procjene) i priopćenje 17. 11. 2025.; stanovništvo: UN. Zaokruženo.

01 Povijest · Dotcom

Netscape

9. 8. 1995.

Preglednik izlazi na burzu. Dionica s 28 $ prvi dan zatvara na 58 $. Počinje groznica.

Parket Njujorške burze pun trgovaca i zaslona

01 Povijest · Dotcom

Dot-com bubble

AMZNYHOOEBAYCSCOQCOMAOLIPETWBVNETYSLCOSTGLOXCITMSFTINTCORCLAMZNYHOOEBAYCSCOQCOMAOLIPETWBVNETYSLCOSTGLOXCITMSFTINTCORCL

1995.–1999.

Zlatna groznica

Ulagači ulažu milijune u svaku tvrtku koja posluje na internetu, zarađivala ona ili ne.

1999.

Amazon i eBay

Knjižara bez polica i buvljak bez štandova. Amazon još nema dobiti, a vrijedi više od svih klasičnih knjižara zajedno.

Siječanj 2000.

Čarapa na televiziji

Pets.com plaća 1,2 milijuna dolara za 30 sekundi reklame na Super Bowlu. Pseću hranu prodaje ispod cijene.

10. ožujka 2000.

5.048

Vrhunac. Burzovni indeks Nasdaq vrijedi gotovo sedam puta više nego 1995.

2000.–2002.

−78 %

S burze nestaje oko pet bilijuna dolara. Pets.com se gasi 268 dana nakon izlaska na burzu.

Poslije

Preživjeli

Amazonova dionica pada sa 107 na 6 dolara, ali Amazon i eBay ostaju. Danas kupujemo upravo onako kako su tada obećavali.

01 Povijest · Dotcom

Zašto se desio dot-com bubble

Internetska trgovina za kućne ljubimce. Maskota iz reklama, lutka čarapa, postala je poznatija od same trgovine.

Robu je prodavala ispod nabavne cijene i sama snosila trošak dostave, pa je na svakoj narudžbi bilježila gubitak.

Potrošeno: oko 300 milijuna $
Na burzi: 268 dana
Kraj: studeni 2000.

Isti model danas uspješno vodi Chewy.

Pets.com

Hrana i oprema za kućne ljubimce

Narudžba na webu, dostava kombijem u dogovorenom terminu od pola sata.

Prije nego što je dokazala model u jednom gradu, naručila je automatizirana skladišta vrijedna milijardu dolara i proširila se na deset gradova.

Potrošeno: više od 800 milijuna $
Otpušteno: 2000 zaposlenih
Kraj: srpanj 2001.

Isti model danas vode Instacart, Wolt i Amazon, koji je otkupio i ime Webvan.

Webvan

Dostava namirnica na kućnu adresu

Boo.com, naslovnica modne trgovine iz 1999.

Odjeća prikazana u 3D-u i virtualna prodavačica Miss Boo koja vodi kupca kroz trgovinu.

Stranica je bila prezahtjevna za tadašnje modemske veze: naslovnica se učitavala minutama, a na Macu nije radila. Dizajn je bio ispred infrastrukture.

Potrošeno: 135 milijuna $
Radila: 6 mjeseci
Kraj: svibanj 2000.

Danas je to standard svake modne trgovine.

Boo.com

Internetska modna trgovina

Uzroci

Poslovanje s gubitkom

Tvrtke ne žive od prodaje, nego od novih ulaganja. Prioritet je rast broja korisnika, a ne dobit.

Precijenjene dionice

Vrijednost se procjenjuje prema očekivanom rastu i posjećenosti, bez uporišta u prihodima.

Rast kamatnih stopa

Američka središnja banka od 1999. do 2000. šest puta podiže kamate. Kapital postaje skuplji, a ulagači oprezniji.

Gubitak povjerenja ulagača

U ožujku 2000. analiza časopisa Barron’s pokazuje da će četvrtina internetskih tvrtki ostati bez novca unutar godine dana. Ulagači se povlače, a tvrtke bez novog kapitala prestaju poslovati.

01 Povijest

Web 2.0

2004.

Web na kojem pišu svi

Pojam koji 2004. proširio izdavač Tim O’Reilly: sadržaj više ne stvaraju vlasnici stranica, nego njihovi posjetitelji.

Za objavu više ne treba znati HTML ni imati server. Dovoljan je korisnički račun.

1999.

Objava jednim gumbom

Upišeš naslov i tekst, pritisneš gumb i objava je na webu. Probaj.

Blogosfera: 2006. postoji 50 milijuna blogova, a svaki dan nastaje 175 000 novih.

Blogger Nova objava

Moj blog

Pozdrav svijete

jučer

Ovo je moj prvi blog. Nisam morao naučiti HTML.

2005.

Publika sada ima svoju televiziju

Prvi video traje 19 sekundi: suosnivač Jawed Karim u zoološkom vrtu.

Godinu i pol kasnije svaki dan stiže 65 000 novih videa, a Google kupuje YouTube za 1,65 milijardi dolara.

„Me at the zoo”, 23. 4. 2005.

2004.

Profil umjesto stranice

Mark Zuckerberg pokreće ga iz studentske sobe na Harvardu. Na webu više nisi pod nadimkom, nego pod imenom i prezimenom.

2004.: milijun korisnika. 2012.: milijarda.

Danas

Sadržaj je tvoj, platforma nije

Korisnici stvaraju sadržaj. Pravila, vidljivost i zaradu određuje vlasnik platforme.

Vlastita stranica

tvoja adresa i tvoja pravila
ti odlučuješ do kada je sadržaj dostupan
publiku moraš pronaći sam

Platforma

publika je već ondje
objava bez tehničkog znanja
pravila se mogu promijeniti preko noći

Fizikalnost
interneta

02 Fizikalnost interneta

Oblak

Metafora i stvarnost

Oblak je zgrada

Industrija se trudi da infrastrukturu interneta ne vidimo. Govori o „oblaku” i prikazuje ga kao nešto lagano i bestjelesno. U stvarnosti je to hala veličine nekoliko nogometnih igrališta, poput ove Googleove u Iowi.

Unutra

Redovi servera

Tisuće računala bez zaslona i tipkovnica, složenih u ormare. Rade danju i noću, jer netko uvijek nešto traži.

Hlađenje

Cijevi u boji

Računala se griju pa ih treba hladiti vodom. Plave cijevi dovode hladnu vodu, crvene odvode zagrijanu. Ovaj centar u Georgiji koristi pročišćenu otpadnu vodu iz gradske kanalizacije.

Zračna snimka velikog podatkovnog centra: hale veličine nekoliko nogometnih igrališta uz elektranu

Rashladni sustav podatkovnog centra, cijevi i ventilatori

02 Fizikalnost interneta

Ispod oceana

Podmorski optički kabel izvučen iz mora na plažu, pridržan plovcima

Danas

1,5 milijuna kilometara

Gotovo sav promet između kontinenata ide kabelima po morskom dnu, a ne satelitima. Radi ih 607, a još 102 su u planu.

1858.

Prvi kabel preko Atlantika

Telegrafska poruka kraljice Viktorije američkom predsjedniku putuje 16 sati. Kabel prestaje raditi nakon tri tjedna.

2018.

MAREA: Virginia – Bilbao

6600 kilometara. Položili su ga Microsoft i Meta: kabele danas grade tvrtke čije usluge svakodnevno koristimo.

2022.

Tonga ostaje bez interneta

Erupcija podmorskog vulkana prekida jedini kabel prema svijetu. Cijela država je pet tjedana odsječena.

1996.

Adria-1: Dubrovnik

Hrvatska ima dva izlaza na podmorske kabele, Umag i Dubrovnik. Adria-1 vodi od Dubrovnika do Albanije i Krfa, 440 kilometara.

Ranjivost

Stotinjak prekida godišnje

Kabele najčešće prekinu sidra i ribarske mreže. Popravljaju ih posebni brodovi: izvuku oba kraja s dna i spoje ih na palubi.

02 Fizikalnost interneta

Struja

Mjera

Jedna Hrvatska

Sva kućanstva, tvornice i vlakovi u Hrvatskoj potroše oko 19 teravatsati struje godišnje. To je jedan kvadrat.

2024.

22 Hrvatske

Toliko su 2024. potrošili svi podatkovni centri na svijetu zajedno: 415 teravatsati, oko 1,5 % ukupne svjetske potrošnje struje. Procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA).

2030.

50 Hrvatskih

IEA procjenjuje da će svi podatkovni centri na svijetu 2030. trošiti 945 teravatsati, više nego dvostruko, ponajviše zbog umjetne inteligencije. Toliko danas troši cijeli Japan.

Irska

Petina struje u zemlji

U Irskoj podatkovni centri troše više od petine sve električne energije, više nego sva gradska kućanstva zajedno.

2024.

Nuklearka za servere

Microsoft je ugovorio ponovno pokretanje ugašenog reaktora u nuklearki Otok Tri Milje, samo da bi napajao svoje podatkovne centre.

Podatkovni centar uz elektranu ili dalekovode, rashladni tornjevi

Jedan kvadrat je struja koju Hrvatska potroši u godinu dana.

Od tvoje sobe do servera

1 / 5

Kod tebe

Do routera ideš radijem, Wi-Fi-jem. Od routera dalje sve je žica ili staklo.

Ulični telekomunikacijski ormarić s optičkim vlaknima

2 / 5

Ulični ormarić

Sivi ormarić u tvojoj ulici: ovdje se kabel iz tvog stana spaja na mrežu pružatelja interneta.

Ormari internetskog čvorišta s mnoštvom žutih optičkih kabela

3 / 5

Gdje se mreže susreću

U zagrebačkom Srcu hrvatske mreže razmjenjuju promet izravno, da poruka od HT-a do A1 ne mora ići preko Frankfurta.

4 / 5

Staklo

Dalje se putuje optičkim vlaknom. Svjetlost kroz staklo prelazi oko 200 000 kilometara u sekundi.

Redovi poslužitelja u podatkovnom centru

5 / 5

Odredište

Na jednom od ovih servera leži stranica koju tražiš. Odgovor se istim putem vraća do tebe, sve u djeliću sekunde.

router

ISP

HT, A1, Telemach

Čvorište

CIX, Zagreb

Kabeli

kopno i more

Centar

poslužitelji

Adrese

DNS: imenik interneta

apuri.hrime, za ljude→88.198.89.52IP adresa, za strojeve

apuri.hr

ime, za ljude

88.198.89.52

IP adresa, za strojeve

Tvoje računalo

apuri.hr

Akademija primijenjenih umjetnosti

DNS

uniri.hr	…
apuri.hr	88.198.89.52
carnet.hr	…
srce.hr	…

Server

88.198.89.52index.html

DNS je imenik interneta

Ljudi pamte imena, strojevi se nalaze po brojevima. DNS prevodi jedno u drugo.

1 · Pitanje imeniku

Upišeš apuri.hr. Tvoje računalo ne zna gdje je to, pa pita DNS.

2 · Odgovor

DNS pronađe ime u imeniku i vrati broj: IP adresu servera.

3 · Zahtjev serveru

Tek sada preglednik zna kamo: javlja se serveru na toj adresi i traži stranicu.

4 · Stranica

Server šalje stranicu natrag. Sve zajedno traje djelić sekunde, pri svakom otvaranju stranice.

Domenu ne možeš kupiti, možeš ju samo iznajmiti

Ime zakupiš na godinu dana.

Svake godine zakup treba obnoviti.

Ako ga ne obnoviš, ime je opet slobodno i može ga uzeti bilo tko.

danas1 godina2 godine3 godine

plaćaš zakup imena, svake godine

Registrar

tvrtka kod koje zakupiš ime

Registar

vodi popis svih imena
CARNET za .hr, Verisign za .com

Što piše u imeniku

Kad zakupiš domenu, sam određuješ kamo ona vodi. Isto ime može istodobno voditi na web stranicu, preusmjeravati na druge adrese i nositi e-poštu: i ono iza znaka @ u adresi ime@apuri.hr je domena. Svaki od tih poslova je jedan zapis u imeniku.

Zapis	Što radi	Primjer
A	ime → IP adresa	apuri.hr → 88.198.89.52
CNAME	ime → drugo ime	www → apuri.hr
MX	tko prima poštu za …@apuri.hr	mail.pruzatelj.com
NS	tko vodi imenik	rektor.uniri.hr

Put
zahtjeva

04 Put zahtjeva

Put zahtjeva

Ukupni put0 km

Svjetlost u vlaknu, najmanje0 ms

https://

apuri.hr

Što se sve dogodi između pritiska na Enter i stranice na zaslonu?

01 / 09

Preglednik pita rezolver

Koja je IP adresa za apuri.hr?

02 / 09

Rezolver pita root poslužitelj

Tko zna za .hr? → Pitaj registar .hr.

03 / 09

Rezolver pita registar domene

Tko zna za apuri.hr? → Pitaj rektor.uniri.hr.

04 / 09

Rezolver pita autoritativni NS

A zapis za apuri.hr? → 88.198.89.52

05 / 09

Preglednik dobiva IP adresu

apuri.hr = 88.198.89.52 (pamti se neko vrijeme)

06 / 09

TCP rukovanje

SYN → · ← SYN-ACK · ACK →

07 / 09

TLS rukovanje

ClientHello → · ← ServerHello + certifikat · ključ → šifrirani kanal

08 / 09

HTTP zahtjev i odgovor

GET / HTTP/2 → · ← 200 OK, text/html

09 / 09

Preglednik iscrtava stranicu

HTML traži još: CSS, fontove, slike, JS. Svaki je novi zahtjev.

Što je
server

05 Server

Što je server

Definicija

Stalno upaljeno, javno dostupno

Računalo koje se ne gasi i do kojeg svatko može doći preko interneta. Na njemu radi program koji čeka zahtjeve i na svaki odgovori.

Uloga, a ne vrsta stroja

I laptop može biti server

Server je posao koji računalo obavlja. Pravi serveri samo su građeni da rade godinama bez prekida: bez zaslona, s rezervnim napajanjem, u hlađenoj hali.

Dijeljeni hosting

Stan u zgradi

Tisuće stranica na istom stroju. Najjeftinije je i sve je već namješteno, ali snagu stroja dijeliš sa susjedima.

VPS, virtualni server

Vlastita kuća

Dio stroja samo je tvoj. Sam ga uređuješ i održavaš: više slobode, ali i više posla.

Cloud

Hotel

Uzmeš onoliko računala koliko ti u tom trenutku treba i platiš koliko si potrošio. Prilagodljivo, ali račun raste s prometom.

Tri načina da ga unajmiš

Jedan poslužitelj izvučen iz ormara, otvoreno kućište: procesori, memorija, diskovi

1 server · tisuće stranica

tvoja stranica

1 server · nekoliko odvojenih dijelova

tvoj virtualni server

Onoliko servera koliko promet traži

tvoji serveri, pale se i gase prema potrebi

05 Server

Statično i dinamično

javna mapa na serveru

index.htmlapuri.hr/
o-nama.htmlapuri.hr/o-nama.html
kontakt.htmlapuri.hr/kontakt.html
upisi.htmlapuri.hr/upisi.html

Preglednik

apuri.hr/kontakt.htmlKontakt

GET /kontakt.html

kontakt.html, nepromijenjena

javna mapa na serveru

index.html
o-nama.html
kontakt.html
upisi.html

Preglednik

apuri.hr/novostiUpisi 2026.

GET /novosti

HTML, složen sada

Server

Program

uzme sadržaj i umetne ga u predložak

predložak

<h1>{naslov}</h1>
<time>{datum}</time>

upit

sadržaj

Baza podataka

tablica „novosti”

naslov	datum
Upisi 2026.	1. 7.
Izložba studenata	12. 6.
Dan otvorenih vrata	3. 5.

Podaci su ovdje, odvojeno od stranice i programa.

Preglednik

apuri.hr/novostiUpisi 2026.

GET /novosti

HTML, složen sada

Server

Program

uzme sadržaj i umetne ga u predložak

predložak

<h1>{naslov}</h1>
<time>{datum}</time>

upit

sadržaj

Baza podataka

tablica „novosti”

naslov	datum
Upisi 2026.	1. 7.
Izložba studenata	12. 6.
Dan otvorenih vrata	3. 5.

Podaci su ovdje, odvojeno od stranice i programa.

1 · Jednom, pri objavi

2 · Pri svakom posjetu

baza podataka

naslov	datum
Upisi 2026.	1. 7.
Izložba studenata	12. 6.
Dan otvorenih vrata	3. 5.

predložak

<h1>{naslov}</h1>
<time>{datum}</time>

Program

složi sve stranice odjednom

gotove HTML datoteke

index.html
o-nama.html
kontakt.html
upisi.html

GET /

gotova datoteka

Preglednik

apuri.hr/Upisi 2026.

Polazište

Stranice su datoteke u mapi

Web stranica je mapa s HTML datotekama na serveru. Mapa je javna: svaka datoteka u njoj ima svoju adresu i može je zatražiti bilo tko.

Statična isporuka

Server pošalje datoteku kakva jest

Preglednik zatraži adresu, server pronađe datoteku i pošalje je bez ikakve obrade. Brzo, jeftino i teško se kvari.

Baza podataka

Sadržaj odvojen od stranice

Kad je sadržaja puno i stalno se mijenja, ne piše se u HTML. Sprema se u bazu podataka, zaseban sustav izvan servera sa stranicom. Izgled stranice opisuje predložak.

Dinamično · runtime

Stranica nastaje kad je netko zatraži

Tri sudionika: preglednik, server i baza podataka. Program na serveru pri svakom posjetu zatraži sadržaj od baze, umetne ga u predložak i pošalje složeni HTML. Tako rade WordPress i web trgovine.

SSG · build time

Stranice se slože unaprijed

Isti program kao kod dinamičnog, ali radi jednom, prije objave. Rezultat su obične HTML datoteke, pa posjetitelj dobije gotovu stranicu, bez čekanja na bazu.

Kako nastaje
stranica

06 Tri načina

Tri načina izrade stranice

index.html

1<h1>Upisi 2026.</h1>
2<p>Prijave traju do
3  1. srpnja.</p>
4<a href="prijava.html">
5  Prijavi se</a>

HTML · UTF-8

RučnoVS Code

Sam pišeš HTML i CSS, datoteku po datoteku.

Nadzorna pločaObjaveMedijiStraniceIzgled

Uredi objavu

Upisi 2026.

Prijave traju do 1. srpnja.

+ Dodaj blok

CMSWordPress

Sadržaj upisuješ u obrazac. Stranica se slaže pri svakom posjetu.

upisi.md

---
naslov: Upisi 2026.
---
Prijave traju do
1. srpnja.

terminal

$ npm run build
✓ /index.html
✓ /upisi/index.html
✓ /kontakt/index.html
3 stranice složene

GeneratorAstro

Pišeš sadržaj i predloške. Sve stranice slože se jednom, pri objavi.

06 · Bezserversko

Server postoji.
Samo ga ne vodiš ti.

Mali
dionik

Vlastito mjesto na webu

Domena

DNS

Hosting

CMS

Sadržaj

Ovaj semestar

tjedni 1–3

HTML, CSS

tjedni 4–6

Astro + Keystatic

tjedni 7–13

WordPress + Builder

07 Mali dionik

Vlastita domena je povratak idealu weba.

08 Rasprava

Tko danas posjeduje internet?

Što kad padne jedan veliki pružatelj?

Može li web opet biti bez središta?

Vizualni razvoj digitalnih proizvoda · Predavanje 1

Kako radiinternet

Danas

Kratkapovijest

Pedeset godina

ARPANET

Decentralizirana mreža

TCP/IP

Prijedlog weba

Web se sastoji od tri izuma

World Wide Web

Prvi server, prva stranica

Web za sve

Bez središta.Objavljuje tko god želi.

Broj web stranica, 1991–2026.

Jesu li svi na internetu?

Netscape

Dot-com bubble

Zašto se desio dot-com bubble

Web 2.0

Pozdrav svijete

Fizikalnostinterneta

Oblak

Ispod oceana

Struja

Od tvoje sobe do servera

Adrese

DNS: imenik interneta

Domenu ne možeš kupiti, možeš ju samo iznajmiti

Što piše u imeniku

Putzahtjeva

Put zahtjeva

Što jeserver

Što je server

Statično i dinamično

Kako nastajestranica

Tri načina izrade stranice

Server postoji.Samo ga ne vodiš ti.

Malidionik

Vlastito mjesto na webu

Ovaj semestar

Vlastita domena je povratak idealu weba.

Pitanja?

Kako radi
internet

Kratka
povijest

Bez središta.
Objavljuje tko god želi.

Fizikalnost
interneta

Put
zahtjeva

Što je
server

Kako nastaje
stranica

Server postoji.
Samo ga ne vodiš ti.

Mali
dionik